Bugari uskoro prelaze na euro, a kakva je potpora valuti u EU-u? Evo što misle Hrvati

Gotovo 80 % ispitanika u europodručju smatra da je euro dobra stvar za Europsku uniju. Najviša razina potpore zabilježena je u Finskoj (91 %), Litvi (85 %), Sloveniji (85 %) i Slovačkoj (85 %), piše Euronews.

S druge strane, u Hrvatskoj samo 38 % ispitanika smatra da je euro dobar za njihovu zemlju, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Potpora euru također je značajno pala u Estoniji i Belgiji — za 6, odnosno 5 postotnih bodova.

Stanje u Hrvatskoj

Većina ispitanika u Hrvatskoj smatra da je uvođenje eura tijekom prijelaznog razdoblja negativno utjecalo na cijene.

U Hrvatskoj 59 % ispitanika i dalje preračunava cijene iz eura u hrvatske kune prilikom kupnje.

Unatoč tome što većina građana europodručja kaže da im euro pomaže da se osjećaju Europljanima, samo 46 % građana Hrvatske slaže se s tom tvrdnjom.

Mlađi ispitanici skloniji su uvjerenju da je euro dobra stvar za njihovu zemlju i za EU.

Ispitanici u dobi od 15 do 24 godine (76 %) najčešće smatraju da je euro dobar za njihovu zemlju, dok su ispitanici u dobi od 25 do 39 godina (71 %), od 40 do 54 godine (69 %) te stariji od 55 godina (69 %) manje skloni tom mišljenju.

Kakav je utjecaj eura na cijene?

Oko 79 % ispitanika u EU-u tvrdi da je euro olakšao poslovanje u različitim državama članicama — stav koji je posebno izražen u Sloveniji, Belgiji i Francuskoj.

Otprilike osam od deset ispitanika smatra da je euro olakšao usporedbu cijena i kupnju u različitim zemljama.

Gotovo polovica ispitanika u EU-u (48 %) smatra da je euro smanjio bankovne naknade prilikom putovanja u druge države članice, dok 32 % vjeruje da valuta nije imala nikakav utjecaj na te troškove.

Više od polovice ispitanika u europodručju također navodi da je euro učinio putovanja jednostavnijima i jeftinijima.

Oko šest od deset ispitanika u europodručju podupire ukidanje kovanica od 1 i 2 eurocenta

Međutim, nisu svi kovanice dobrodošle.

Oko šest od deset ispitanika u europodručju podupire ukidanje kovanica od 1 i 2 eurocenta. Trenutačno različiti oblici nacionalnog zakonodavstva nalažu ili potiču zaokruživanje iznosa na pet centi — osobito konačnog iznosa kupnje u trgovinama i supermarketima. To je slučaj u Belgiji, Finskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Slovačkoj.

Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i, iako mnogi vjeruju da će ulazak u eurozonu potaknuti gospodarstvo, i dalje postoje zabrinutosti zbog inflacije i političke nestabilnosti.